Kako smo ubijeni od idiota, kreditom

Zaduženje kod medjunarodnih banaka koje imaju Slovenija, Hrvatska i Srbija govore o mnogo većem zaduženju od onog kojeg ima BiH. Mnogo lakše je naći zajednički imenitelj i vidjeti koliko je ko uspješan ili ne. Samim tim dobije se odgovor šta bi bilo sa BiH da se kojim slučajem zaduži onoliko koliko su zadužene sve ostale zemlje u okruženju.  Kroz informacije koje su prikupljene iz medija i preko interneta može se doći do zaključka šta je uradjeno sa kreditima i šta je krajnji cilj zaduženja. Takodje nebitna je nesposobnost političara jer su političari u regionu isto tako nesposobni kao oni drugi treći ili četvrti. 

           Dakle, Slovenija je svoje kredite potrošila u privredu i nova radna mjesta. Jer im za saobraćajnice kredit nije bio potreban iz nekoliko razloga. Najosnovniji je taj što je zemlja mala i nije problem periodično iz akumulacije iz godine u godinu radtiti etapu po etapu.

Repubika Hrvatska je trebala brze autoceste i potrošila kredite u tu bazu. Naime, zemlja koja se primarno bavi turizmom naravno da joj treba kvalitetna ponuda i dobar imidž. To su dobili i žive od toga.

Najjednostavnije je pojasniti Srbiju. Ona je svoje kredite trošila u svako nešto po malo ni u šta konkretno. Tako da se njihov status bez kredita može pojasniti po onom što je u suštini najbitnije a to je plata radnika. Danas je prosječna plata nešto veća od 400 eura. Da nije kredita i zaduženja plate bi bile oko 300 eura. Dakle, krediti nisu obezbijedili normalan život u Srbiji i jedva da stižu do egzistencijalnog minimuma.

U nastavku teksta ćemo pokušati poredati argumenta na ovu našu tvrdnju. A mnogo njih nemamo mjesta spomenuti jer ih je za ovu činjenicu mnogo više od onog što je ovdje napisano.

Ukratko sve je to u pet deka jer Slovenija bez kredita bi imala upola manje radnih mjesta nego sada. Hrvatska ne bi imala mrežu autoputeva kakve ima danas samim tim niti zaradu koju postiže kroz turizam.  

Slovenija ima relativno razvijenu ekonomiju, a njen dohodak po glavi stanovnika je najviši među svim slavenskim zemljama. Slovenija je 2007. bila prva "nova" članica EU koja je uvela euro kao svoju valutu, zamjenjujući dotadašnji slovenski tolar.  Već 2009. slovenski bruto domaći proizvod po glavi stanovnika opao je 8%, što je najveći pad unutar Evropske unije poslije baltičkih zemalja. Gotovo dvije trećine stanovništva zaposleno je u tercijarnom (uslužnom) sektoru, a preko jedne trećine u industriji i građevinarstvu. Prednost Slovenije leži u njenoj dobro obrazovanoj radnoj snazi, razvijenoj infrastrukturi i njenom položaju na raskrsnici vrlo važnih trgovačkih i transportnih puteva. Nivo direktnih stranih investicija (FDI) po glavi stanovnika u Sloveniji jedan je od najnižih među članicama EU, a produktivnost radne snage i konkurentnost slovenske ekonomije još uvijek su daleko ispod prosjeka EU. Porezi su relativno visoki, a tržište rada je, po mišljenjima ekonomista, dosta nefleksibilno, dok kompanije gube svoja tržišta na uštrb kineskih, indijskih i drugih kompanija. Velika otvorenost slovenskog tržišta čini njenu ekonomiju vrlo osjetljivom na ekonomske uvjete kod njenih glavnih trgovačkih partnera što može promjeniti na njenu konkurentnost u pogledu cijena na međunarodnom planu. Osnovne grane industrije u Sloveniji su proizvodnja motornih vozila, elektronske i elektroničke opreme, mašina, lijekova i goriva. Sve više dolazi do izražaja starenje radne snage što predstavlja izražen problem slovenske ekonomije.

Broj stanovnika po posljednjim zvaničnim podacima iznosi 1.964.036 (stanje: 31. mart 2002), a procjenjuje se da je na dan 1. januara 2014. godine u Sloveniji živjelo 2.061.085, od kojih su 89% Slovenci, 3% – Hrvati, 2% – Srbi, i 1,63% – Bošnjaci (od čega se 1,1% izjasnilo kao Bošnjaci, a 0,53% kao Muslimani u nacionalnom smislu). U ustavu Slovenije posebno su naglašene manjine Mađara i Italijana.

Agencija za statistiku Slovenije je saopćila da su uslovi na tržištu rada u drugom tromjesečju 2019. godine. Broj zaposlenih (991.000) i broj nezaposlenih (43.000). Stopa nezaposlenosti u Sloveniji 2016. je iznosila 8,1 posto, nakon čega je zabilježen konstantan pad svih prethodnih godina.

Po podacima državne statističke kancelarije, krajem prošle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni – stranac. Najviše ih iz Bosne i Hercegovine (42.000), a zatim iz Srbije (oko 11.000). Slede radnici iz Hrvatske, ali je razlika u tome što Hrvatima za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole s obzirom na članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji. Oko 7.100 zaposlenih u Sloveniji je s Kosova, a oko 6.000 iz Makedonije. Najviše je zaposleno u građevinarstvu.

Autoceste u Hrvatskoj  

Gradnja autocesta je započela je ranih 1970-ih radnjom dionica Zagreb - Karlovac , Vrhnika - Postojna. U periodu od 1970. do 1979. godine izgrađeno je 62,9. U narednoj deceniji izgrađeno je 235,5. Iako je tzv Jadranska orijentacija predviđala je povezivanje sjevera i juga Hrvatske, aktivnosti su svedene na tzv Transjugoslovenski put . 

Prostornim planom Socijalističke Republike Hrvatske iz 1988. stvari se počinju pomalo mijenjati u korist povezivanja svih dijelova Hrvatske i povezivanja s europskim prometnim putovima. Tako su u razdoblju od 1990. do 2000. godine izgrađene ili dovršene mnoge dionice: tzv snježni dio prema Rijeci (Oštrovica - Delnice - Kupjak), dionice prema Krapini, dijelovima Istarskog Y , Masleničkom mostu i tunelu Sveti Rok.  Na kraju 2010. radovi su usporeni, tako da je produžena veza krajnjeg juga, odnosno autoceste A1 prema Dubrovniku. Unatoč tome, danas su svi veći hrvatski centri povezani mrežom modernih autocesta s prometnom mrežom na tom području. 

Oznaka	Neformalno ime	Zaliha	Dužina (km)
	Autoput Dalmatina	Zagreb ( Lučko ) - Bosiljevo (A6) - Žuta Lokva (A7) - Split - Ploče (A10) - Dubrovnik	480.15
	Zagorska magistrala	Zagreb ( Jankomir ) - Macelj	60,00
	Posavska magistrala	Bregana - Zagreb - Okučani - Sredanci (A5) - Lipovac	306.40
	Varaždinska magistrala	Zagreb ( Ivanja Reka ) - Sveta Helena ( D10 ) - Goričan	96,90
	magistrala Slavonika	Branjin Vrh - Osijek - Sredanci (A3) - Svilaj	58,70
	magistrala Goranka	Bosiljevo (A6) - Rijeka ( Orehovica )	81.25
	magistrala Primorka	Rupa - Rijeka - Žuta Lokva (A1)	28,00
	Istarski Y.	Kanfanar (A9) - Rijeka ( Matulji )	64,20
	Istarski Y.	Kaštel - Kanfanar (A8) - Pula	76,80
	Autoput Neretva	Nova Sela - Ploče (A1)	8.50
	Autoput Sisak	Zagreb ( Jakuševec ) - Sisak	32,70
		Ukupna dužina autocesta / polu-autocesta:	1.306.50