Procjene govore da izvan BiH živi 3,5
miliona bosanaca i hercegovaca. Medjutim to su ljudi koji se nemaju vratiti u
BiH i trebamo biti objektivni nemaju niti znanja šta je to BiH, čak niti gdje
je BiH.
Namjera mi je vidjeti i
sagledati činjenicu da je BiH imala vodje koje ne zaslužuje, kako prije tako i
danas. A za tu konstataciju jedan od dobrih argumenata je veliki broj onih koji
ne pristaju na ove koji nas vode.
Najviše radno sposobnih stanovnika BiH jeste u
Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. To su oni koji su u zadnjih trideset
četrdeset godina napustili zemlju. Druga činjenica koja govori
protiv onih na vlasti je da su oni o kojima ću u ovom kratkom tekstu govoriti u
ciframa su uspješni ljudi. Tu bi morali krenuti od pojma uspješnosti. Radi se o
skromnim ljudima koji svoj uspjeh doživljavaju u činjenici da žive normalno i
da imaju šansu i mogućnost s vremena na vrijeme bližoj familiji kupiti poklone
i dati im ga.
U Njemačkoj je 248 hiljada, 42
hiljade ih je u Sloveniji a u Hrvatskoj zbog blizine i dvojnog drzavljanstva ne
možemo tačno reći koliko ali slobodno se može vladati činjenicom da u Hrvatskoj
radi 100 hiljada Bosanaca i Hercegovaca.
Prostom računicom smo došli do
velikog broja a nismo spomenuli Austriju Francusku Holandiju. Dakle, BiH radno
sposobnog stanovništva koliko ima u zemlji ima u inostranstvu i to je onaj broj
koji ne želi raditi pod uslovima koje im nudi današnja političko uredjenje u
BiH.
Savezna
Republika Njemačka je zemlja s najvećim brojem bosanskohercegovačke dijaspore u
Evropi. Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku (Statistiches
Bunesamt) u ovoj zemlji živi 248.000 ljudi porijekla BiH, od kojih 167.975
državljani Bosne i Hercegovine. Najveći broj iseljenika bh. Porijekla živi u Bavarskoj (64.000),
Nord Rhein Westfallen (52.000), Baden-Wuttenbergu (52.000), Hesseu (31.000),
Berlinu (18.000), Rajnlandfalzu (9.000), Holandiji. Saška (8.000). Ovi
brojevi uključuju osobe bh. Porijekla, tj. One rođene u Bosni i Hercegovini i
osobe rođene u SR Njemačkoj, i osobe bh. Porijekla, tj. Osobe koje imaju
državljanstvo Bosne i Hercegovine i osobe koje imaju državljanstvo SR Njemačke,
ali poreklom su iz Bosne i Hercegovine.
Prosječna starost iseljenika iz
BiH u Njemačkoj je 37, što potvrđuje da je to mlado i ekonomski
najproduktivnije stanovništvo. Prosječna starost iseljenika iz BiH
prilikom imigracije u Njemačku je 23,7 godina, dok je prosječno trajanje
njihovog boravka u ovoj zemlji 22,3 godine. Ovi podaci ukazuju na
činjenicu da se mladi useljavaju u Njemačku i da je to dugoročno, a ne
privremeno.
Zanimljivo je napomenuti da je većina stanovništva završila
srednjoškolsko obrazovanje, još uvijek ga pohađa ili se upravo upisuje u školu.
Drugim riječima, samo oko 12% populacije koja vodi porijeklo iz BiH u Njemačkoj
ne posjeduje srednjoškolsku diplomu.
Od navedenih, 93% čine migranti iz BiH
prve generacije, vjerovatno osobe koji su stigle u Njemačku kao gostujući
radnici ili kao nekvalificirane izbjeglice tokom devedesetih godina. Sve u
svemu, broj osoba koje su završile srednjoškolsko obrazovanje više od pet puta
je veći u odnosu na broj onih koji nisu, pri čemu u obzir nisu uzete osobe koje
su trenutno upisane u školu ili koje su suviše mlade da bi pohađale školu.
Dijaspora iz BiH, uključujući i one sa
ličnim migracijskim iskustvom, odlučivala se za različite obrazovne alternative
u Njemačkoj. Većina ih je završila neku vrstu profesionalnog osposobljavanja
nakon srednje škole, dok ih je samo 8.000 završilo univerzitet. Ovo bi se lako
moglo promijeniti u drugoj generaciji, među kojom i dalje ima veliki broj osoba
koje tek trebaju dostići starosnu dob za upisivanje višeg obrazovanja ili ga
trenutno pohađaju, njih približno 58.000.
Za kraj ovo kratko pisanje govori o
milion i dvjesto hiljada radnika koliko je normalno da BiH živi i radi kao
normalna srednje razvijena evropska zemlja. Ali na vlasti imamo nesposobne
vodje od kojih običan svijet bježi.
Nema komentara:
Objavi komentar