subota, 1. kolovoza 2020.

Kako će korona utjecati na izbore


Na novembarskim lokalnim izborima u BiH pandemija korone koja ovih dana hara najjačim intenzitetom će biti iskorištena na pravi način. Nekoliko je mogućnosti. Prva i već oprobana jeste preko medija koji će podgrijavati stres protiv korone kod običnog svijeta. Sve po navici i već naučenim novinarima šta trebaju da rade novinarstvo tipa copy paste će podgrijavati taj haos. Situacija jeste ozbiljna ali nikako ne treba dizati paniku. Ona nikom nije potrebna. A novinari širokog spektra i novinari večernje škole i novinari za jednokratnu upotrebu će raditi sve da bi opstali dalje i sačuvali svoje pozicije. Sistem postoji, koliko god taj sistem bio nenormalan, političari i novinari su u interesnom braku.
Ovo je manipulacija gradjanima koja ne košta političke partije i može utjecati na rezultate izbora
Drugi način je se preko kriznih štabova mjere zaštite dižu na viši nivo i da se gradjani primoravaju da vrijeme provode u kući i da sasvim prirodno više prate medije i obraćanja političara.
Treći način i najperfidniji je izdavanje rješenja o zaraženosti koji obavezuju imenovanu osobu da mora biti u izolaciji. Dakle, ona partija koja ima kantonalnog ministra zdravlja će imati mogunost da putem njega sa izborne kampanje udalji one najbitnije igrače. Jer u upravnom postupku kada se izda rješenje ide vrijeme za žalbu pa nakon toga ide drugostepena komisija i nakon toga a prošlo je 40 dana i završeni su izbori može se donijeti rješenje da ono prvostepeno je zasnovano na pogrešnim informacijama. I svi smo mirni, a partija je uz dogovor sa koalicionim partnerima udaljila  ključne osobe. 

Da li vjerske institucije (ne) utječu na izbore u BiH




Podaci za ovaj blog su korišteni iz popisa iz 2013. godine kao i rezultati izbora iz 2016. g. I općih 2018.g. Da ne bi bilo zabune. Jer je takozvana veza vjerskih institucija i odredjenih političkih partija njegovana na nivou mita u zadnjih dvadeset i kusur godina. Sve u svemu podaci koje ćemo predočiti će donijeti drukčiji pogled i zanemarivu ulogu vjerskih ustanova i institucija na politički život.
Obzirom na temu u ovom blogu nećemo kao cilj imati gradjanina nego vjernika i njegov politički stav. S druge pak strane najvažnija činjenica je koliko odredjena institucija može utjecati na stav i želje stanovnika BiH. Zapravo blog će se baviti podacima za F BiH da bi slika bila jasnija jer i u RS slika je vrlo slična pa bi samo zbog velikog broja informacija na jednom mjestu izgubila se suština.
Krenimo redom   u F BiH gradjana ukupno ima 2.199.220, dok onih koji njeguju islam ima 1.582.382
Nepunih 700.000 gradjana su katolici, pravoslavci i ostali u tu cifru spadaju i agnostici, ateisti, nepopredijeljeni kao i oni koji se ne izjašnjavaju i nepoznatog vjerskog opredjejenja. Njih malo više od 60 hiljada.
Ako temu razvijamo od člana predsjedništva doći ćemo do podatka da je trenutni bošnjački član Predsjedništva BiH, kandidat SDA, gospodin Šefik Džaferović sa osvojenih 212.581 ili 36,61 posto glasova došao na to mjesto. Dakle, od ukupnog broja vjernika 1.582.382 njih 212.581 su glasali za kandidata iz SDA drugi su glasali za one koji nisu prošli. Ne treba zaboraviti činjenicu da na izbore obično izlazi oko 50 % glasačkog tijela te se prostom računicom može doći do cifre od 500.000 vjernika na koje vjerske institucije nisu utjecala ili nisu mogle utjecati na njihovo političko mišljenje.
Do vrlo sličnog zaključka se može doći i na drugim nivoima vlasti i sa drugim političkim predstavnicima. Tako da se može doći do zaključka da vjerske ustanove ne mogu utjecati na politiku u državi BiH.

Idemo dalje. Katolici. Za očekivati je da se radi o gradjanima BiH koji za sebe kažu da su hrvati bosanski hrvati ili slično ali suština je da su katoličke vjeroispovjesti. Dakle radi se o gradjanima njih  496.746 od kojih su za člana predsjedništva BiH glasali za kandidata HDZ BiH koji nije osvojio dovoljan broj glasova drugi mandat u predsjedništvu je osvojio Žejko Komšić lijeve orijentacije, gradjanske opcije pa se može slobodno reći da rezultat HDZ BiH u borbi za poziciju u predsjedništvu BiH nije urodila plodom iz nekoliko razloga. Jedan od najvažnijih je neizlazak glasača od kojih su očekivali glasove pa se od ukupnog broja hrvata 50 % nisu pojavili na glasanju, a onaj dio koji je izašao imao je svoje kandidate izmedju ostalih i Željka Komšića te se 245.000 glasača u velikom broju izjasnilo upravo za Komšića. Naime, ovaj član je osvjio 225.000 glasova. Da ne bude zabune ovakvu matematiku kao glasači možete provjeriti i na drugim nivoima vlasti i vidjećete vrlo sličan rezultat da katolička crkva nema snagu da utječe na glasačko tijelo.  

Može se izvesti zaključak da vjerske ustanove i institucije ne mogu značajno utjecati na rezultate izbora u BiH. Centri moći su na nekom drugom mjestu

petak, 31. srpnja 2020.

Savremena bajka o ovcama



Bajka kao i svaka druga. u kojoj životinje imaju ljudske karakteristike. izgleda da u stvarnom životu ljudi dobijaju životinjske karakteristike pa tako i ova savremena bajka nadje se izmedju tradicionalnih i savremenih bajki.
https://www.youtube.com/watch?v=UkWaYTw8Pss&frags=pl%2Cwn

četvrtak, 30. srpnja 2020.

Lijepo se provedite u krugu porodice

svim pratiteljima bloga koji obilježavaju vjerski praznik i osjećaju se muslimani čestitam bajram barećuli.

srijeda, 29. srpnja 2020.

Danas je dan D za Veliku Srbiju




Poštovani čitaoče da li vjeruješ da od današnjeg dana se odlučuje da li će biti ponovo rata na Balkanu! Ulični neredi i haos na ulicama nisu donijeli bog zna šta. Zapravo možemo konstatovati ništa se nije promijenilo osim onih demonstranata na vlasti je ostala Vlast. U nastalom kaosu srpski stratezi smatraju da mogu povratiti sve do sada izgubljeno u izgubljenim ratovima. Odugovlačenjem konačnog razrješenja i zatvaranja balkanske krize uz pomoć višestranog poigravanja i korištenja slabosti uključenih strana srpska politika pokušava dobiti na vremenu kako bi spremno dočekala nekakav novi veliki geopolitički preokret na čijem provociranju aktivno radi. Osim što je igra srpske politike, praktički sračunata na izazivanje velikog sukoba moćnih izvanregionalnih igrača u kojima bi ona profitirala u ovome povijesnom trenutku teško ostvariva, ona je ipak izuzeto opasna jer balansira po samim crtama sučeljavanja najmoćnijih država svijeta. Kako god se razvijali događaji, Beograd i politički krug oko Aleksandra Vučića može biti siguran da će u nekoj novoj velikoj ratnoj igri biti jedini gubitnik, a nikako dobitnik.  Koliko iskustva Evropska unija ima sa riješavanjem konfliktnih stanja kao što je ovaj Balkanski? Takodje, ne smije se zaboraviti da su upravo oni iz „gospodje Evrope“ istjerali iz dešavanja svjetskog „dežurnog policajca“. Balkan nije Libija, Sirija ili nekakav južni Sudan po kojima se može tek tako haračiti iako napuhanim europskim diplomatima vjerojatno svi djeluju jednako blesavo i naivno. No, to je samo opasni privid. Ukoliko se radikalno ne promijene stavovi uključenih u balkansku krizu i način djelovanja europskih moderatora koji pokušavaju istisnuti bilo kakav sporazum, koji bi prije svega njima odgovarao, ratni požar će se nekontrolirano rasplamsati. 
Činjenica da je Specijalno tužiteljstvo Haškoga suda podignulo optužnicu za ratne zločine protiv kosovskog predsjednika Hashima Tachija svjedoči o rastućem raskolu između SAD-a i Europske unije, izjavio je Montgomery. On je siguran kako objava optužnice protiv kosovskog čelnika uoči njegovih pregovora s predstavnicima Srbije u Bijeloj kući, nije slučajnost. Radi se o pokušaju uništenja inicijative posebnog predstvanika američkog predsjednika po tom pitanju Richarda Grennela, navodi američki diplomat. „Nitko ne vjeruje kako je to slučajnost!“, kazao je Montgommery u intevjuu za Tanjug. Također naglašava kako sukob pozicija SAD-a i EU „jamačno neće dati mogućnost za pronalazak rješenja kosovskoga problema u skoroj budućnosti“.
Većina građana Srbije potpis na priznanje Kosova bi smatrala izdajom  i jednostavno bi potpisnika nabili na kolac ako prije toga ne bi uspio  pobjeći. Stoga ni eventualno vanjsko rušenje Vučića ne bi dalo očekivane učinke, dokle god je u pretežitom dijelu političkog korpusa  živo uvjerenje da se Kosovo može vratiti pod okrilje Srbije. Tko god prizna Kosovo, nabit će ga na kolac. Sa srpske strane u takvoj situaciji građanskog raspoloženja jednostavno nema prostora za neke velike pregovore i ustupke. Nije problem samo Vučić, nego prevladavajuća politika u Srbiji, bila ona na vlasti ili opoziciji i prevladavajući stavovi građana. No, nije ni Srbija ta koja nema prostora za manevar. Identična situacija je i s Europskom unijom koja ne želi nikakvu korekciju granica u Europi i koja je onemogućila američki plan o korekciji granica Kosova i Srbije zamjenom teritorija nakon čega bi uslijedilo priznanje Kosova. Očito je da svi imaju malo manevarskog prostora i da svi akteri ne čine ono što bi željeli, nego ono što moraju. To je opasna pat-pozicija koja ukoliko se nastavi, ne može voditi ničemu drugome do ratnom razriješenju. Nasilni prosvjedi u srpskim gradovima proizvod su upravo takvog geopolitičkog okvira. Balkan je zapravo već u plamenu za sada posredničkih sukoba suzavcem, palicama, kamenjem i molotovljevim koktelima, a ako se stvari nastave odvijati u istom smjeru, lako mogućim pravim ratnim sukobima.  Taj novi, po sadašnjem stanju stvari, neizbježni rat, razlikovat će se od svih dosadašnjih balkanskih ratova. Gospodari NATO-a najmoćnije države Zapada primjenom superiorne vojne tehnologije mogu razoriti civilnu i  vojnu infrastrukturu Srbije i nanijeti gubitke ključnim vojnim potencijalima. Ipak, posve je sigurno da udari iz zraka i velikih udaljenosti neće u potrebnoj mjeri uspjeti neutralizirati kopnene borbene potencijale. Problem je što nitko od umiješanih svjetskih sila nije raspoložen čizmom svoga vojnika stupiti na tlo BiH ili Srbije u okviru pravih ratnih operacija. Nije teško zaključiti gdje će velike sile, ukoliko dođe do tako velikog razvoja događaja, tražiti potrebne vojničke čizme.

ponedjeljak, 27. srpnja 2020.

Kako loviti pacove. Jednostavno zakonom





Mnogo nacionalista i šovinista vide šansu na lokalnim izborima šansu da se smjeste i uhljebe do slijedeće još bolje prilike a to su opći izbori za dvije godine. I kako ih gradjani mogu loviti. Drugo je pitanje kako pomoći nezavisnim kandidatima našim komšijama kojima je izgleda puna kapa loše politike i loših političara. Jedan je odgovor. A to je žalba i tužba. O čemu se radi. Zakon o izborima ima jedan dio koji govori o finansiranju kampanje pred izbore pa tako je definisao koliko jedna politička partija može potrošiti novca za jedne izbore. A to je jasno definisano nikako više od 30 pfeninga. O čemu se radi. Dakle npr. U jednom gradu od 100.000 stanovnika nema više od 90.000 glasača. Po toj logici svaka partija na lokalnim izborima ne smije potrošiti više od 27.000 KM. To ovako na prvu izgleda mnogo medjutim u kampanji nije mnogo čak je smiješno. Evo ovako to izgleda. Jedan džambo plakat je 400 KM na mjesec, jedan plakat u štampi je oko 8-10 KM, letci, razglas, bina. Rasvjeta. Sve to ima cijenu. Čak i kada neki od pjevača pjeva za političku partiju mora potpisati ugovor platiti na to porez i tek onda odustati od zarade i prijaviti da je to njegova donacija toj političkoj partiji. Nema poklona koji neće biti prijavljeni sve ima cijenu. Ne može načelnik općine uzeti kombi iz javnog preduzeća za potrebe političke partije. Sve su to stvari koje obični gradjani trebaju prijaviti lokalnoj izbornoj komisiji. Čak i paketi koje su do sada pojedine partije dijelile pred izbore treba prijaviti i oni imaju cijenu. Pa vi izračunajte kako neko može dobiti paket od 5 ili 6 KM da bi glasao za tu partiju a mogao je dobiti samo 0,30 pf. I to se prijavljuje lokalnoj izbornoj komisiji. Kakve su kazne. Ono što je najvažnije političkim partijama novčana kazna je najblaža, nakon toga nešto ozbiljnija je kazna skidanje nekih od lidera sa liste kandidata. A treća najteža kazna je skidanje političke partije sa izbora.
Dakle mogu li gradjani utjecati na izbore naravno da mogu.


nedjelja, 26. srpnja 2020.

30 godina vladajući političari spremaju nam traume, ove izbore nezavisni kandidati spremaju promjene.





Velike partije koje kroje nam život gube snagu i svoj prostor za odlučivanje. Veliki broj političkih partija je samo posljedica nedosljednosti nacionalističkih vodja da vode normalnu gradjansku opciju i uspostavljaju normalnu gradjansku državu pa tako poslije mnogo lokalnih partija koje se bave lokalnim temama koje se bave običnim čovjekom na narednim lokalnim izborima je veliki broj nezavisnih kandidata. Spisak gradova gdje ima nezavisnih kandidata nije mali: Prijedor Bijeljina, Banja Luka, Doboj, Stanari,  Ugljevik, Živinice, Sapna, Zvornik, Zenica, Bratunac, Visoko, Jablanica, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Stolac, Srebrenica. Ovo je očigledan dokaz da su gradjani BiH nezadovoljni postojećom političkom ponudom. I to nije sve Gradonačelnici nezavisni kandidati će se pojaviti u nekoliko gradova: Velika Kladuša, Bihać, Srebrenik, Kalesija, Glamoč, Zenica, Srebrenica, Novi Travnik, Čapljina, Stolac, Foča, Pale, Han pijesak, Breza, Visoko, Kiseljak, Novi Travnik, Livno, Bratunac, Donji Vakuf, Glamoč, Sapna, Kalesija, Teslić, Jajce, Ribnik, Ključ, Ugljevik, Lopare, Tuzla, Srebrenik, Sanski Most, Bosanski Petrovac i Bijeljina. Na prošlim lokalnim izborima njih osam je i osvojilo poziciju načelnika ili gradonačelnika kao nezavisni kandidati. Na ovim lokalnim izborima je za očekivati da će ih biti više nezavisnih i gradjananski orjentisanih načelnika i gradonačelnika. Novo vrijeme za BiH dolazi.

Grad bez žena nema sutra

       Nikada lošiji rezultati za ideju gradjanske BiH upravo su završene. I možemo posmatrati rezultate toga. U gradskom vijeću Zenice,...