Podaci za ovaj blog su korišteni iz popisa iz 2013. godine
kao i rezultati izbora iz 2016. g. I općih 2018.g. Da ne bi bilo zabune. Jer je
takozvana veza vjerskih institucija i odredjenih političkih partija njegovana
na nivou mita u zadnjih dvadeset i kusur godina. Sve u svemu podaci koje ćemo
predočiti će donijeti drukčiji pogled i zanemarivu ulogu vjerskih ustanova i
institucija na politički život.
Obzirom na temu u ovom blogu nećemo kao cilj imati
gradjanina nego vjernika i njegov politički stav. S druge pak strane najvažnija
činjenica je koliko odredjena institucija može utjecati na stav i želje
stanovnika BiH. Zapravo blog će se baviti podacima za F BiH da bi slika bila
jasnija jer i u RS slika je vrlo slična pa bi samo zbog velikog broja
informacija na jednom mjestu izgubila se suština.
Krenimo redom u F BiH gradjana ukupno ima 2.199.220, dok onih koji njeguju islam
ima 1.582.382
Nepunih 700.000 gradjana su katolici, pravoslavci i ostali u
tu cifru spadaju i agnostici, ateisti, nepopredijeljeni kao i oni koji se ne
izjašnjavaju i nepoznatog vjerskog opredjejenja. Njih malo više od 60 hiljada.
Ako temu razvijamo od člana predsjedništva doći ćemo do
podatka da je trenutni bošnjački član Predsjedništva
BiH, kandidat SDA, gospodin Šefik Džaferović sa osvojenih 212.581 ili 36,61
posto glasova došao na to mjesto. Dakle, od ukupnog broja vjernika 1.582.382
njih 212.581 su glasali za kandidata iz SDA drugi su glasali za one koji nisu
prošli. Ne treba zaboraviti činjenicu da na izbore obično izlazi oko 50 %
glasačkog tijela te se prostom računicom može doći do cifre od 500.000 vjernika
na koje vjerske institucije nisu utjecala ili nisu mogle utjecati na njihovo
političko mišljenje.
Do vrlo sličnog
zaključka se može doći i na drugim nivoima vlasti i sa drugim političkim
predstavnicima. Tako da se može doći do zaključka da vjerske ustanove ne mogu
utjecati na politiku u državi BiH.
Idemo dalje. Katolici.
Za očekivati je da se radi o gradjanima BiH koji za sebe kažu da su hrvati
bosanski hrvati ili slično ali suština je da su katoličke vjeroispovjesti. Dakle
radi se o gradjanima njih 496.746 od
kojih su za člana predsjedništva BiH glasali za kandidata HDZ BiH koji nije
osvojio dovoljan broj glasova drugi mandat u predsjedništvu je osvojio Žejko Komšić
lijeve orijentacije, gradjanske opcije pa se može slobodno reći da rezultat HDZ
BiH u borbi za poziciju u predsjedništvu BiH nije urodila plodom iz nekoliko
razloga. Jedan od najvažnijih je neizlazak glasača od kojih su očekivali
glasove pa se od ukupnog broja hrvata 50 % nisu pojavili na glasanju, a onaj
dio koji je izašao imao je svoje kandidate izmedju ostalih i Željka Komšića te
se 245.000 glasača u velikom broju izjasnilo upravo za Komšića. Naime, ovaj
član je osvjio 225.000 glasova. Da ne bude zabune ovakvu matematiku kao glasači
možete provjeriti i na drugim nivoima vlasti i vidjećete vrlo sličan rezultat
da katolička crkva nema snagu da utječe na glasačko tijelo.
Može se izvesti zaključak da vjerske ustanove i institucije
ne mogu značajno utjecati na rezultate izbora u BiH. Centri moći su na nekom
drugom mjestu
Nema komentara:
Objavi komentar