ponedjeljak, 13. srpnja 2020.

Posvadjale se delije na sred BiH




Ne pada snijeg da prekrije brijeg nego da otkrije trag. Zašto mi je ovo palo na pamet nemam pojma ali izbori nisu ni krenuli a ono dvije neprirodne političke igre su razotkrivene. Prva je vrlo vrlo interesantna a radi se o novoj političkoj partiji koja se posvadjala na način „svako sa svakim“. I tako su predali svoje liste na CIK. Kako je istaknuto tokom današnje sjednice CIK-a šest političkih stranaka moraju uskladiti naziv koji će koristiti u izborne svrhe te izvršiti dopunu potpisa podrške
To su Napredna Srpska,
Srpska napredna stranka RS-FBiH i
Srpska napredna stranka FBiH i
Srpska napredna stranka 2020.
i hajde budi pametan ko je ko.
Idemo dalje. Medju socijalistima apetiti su veliki
Predsjednik Socijalističke partije (SP) Petar Đokić "pozdravio je odluku CIK-a BiH kojom je zabranjeno SPS-u da učestvuje na predstojećim lokalnim izborima pod tim imenom".Ova odluka je u potpunosti očekivana i jedina ispravna. Socijalistička partija je samo jedna u Republici Srpskoj i BiH i nećemo dozvoliti bilo kome da uzurpira naše ime i prezime staro 27 godina, naše simbole i parole", rekao je Đokić.
Druga strana zavadjenih socijalista je
Generalni sekretar SPS Andrea Dorić kaže da je odluka CIK-a djelimično i očekivana, te da će SPS tek odlučivati o narednim koracima. „SPS je dobio Odluku CIK o utvrđivanju prava korišćenja naziva za predstojeće izbore, na šta imamo pravo žalbe, ali nije definitivno da ćemo to i učiniti. Jedno od rješenja je da  nadogradimo naziv pod kojim ćemo djelovati na Lokalnim izborima 2020. godine. Druga opcija je svakako žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH. Prema dosadašnjoj praksi i kriterijumima, to bi veoma izvjesno značilo zadržavanje postojećeg naziva partije, ali to su sve rješenja o kojima tek treba da odlučimo. SPS raste, jača i radi zajedno sa narodom, a drugi neka se bave osnivanjem fiktivnih partija i pisanjem podnesaka. Činjenica je da na kraju to ipak neće uticati na izborni rezultat
Izgleda da Andrea nije dobro upućena u politiku. Kada dodju izbori sve će biti bitno!

utorak, 7. srpnja 2020.

HDZ BiH ne voli bosanske hrvate





Oni koji žive od nacionalističke politike naravno da im se neće dopasti naslov ovog bloga ali ovo je činjenica. Upravo završeni izbori u Hrvatskoj su bili izvor jednog podatka koji se u BiH skriva kao zmija noge. A to je podatak koliko ljudi ima dvojno državljanstvo i ima za pravo glasati dva puta. Jednom u Hrvatskoj za izbore u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnost glasati u svojoj matičnoj domovini u BiH. Dakle u BiH dvojno državljanstvo imaju 92.663, od bosanskih hrvata prostom računicom njih 380.579 nema dvojno državljanstvo. Medjutim, moramo biti iskreni čak ni oni ljudi koji imaju dvojno državljanstvo ne žele da se sa njima manipuliše a to pokazuje podatak da je na izbore za Hrvatski sabor u BiH izašlo tek 28.327
Ako se uzme podatak da je prije dvije godine sa izbora u BiH gdje je HDZ BIH dobio ukupno 145.487 govori o činjenici koliko bosanskih hrvata želi potrošiti nekoliko sati svog vremena u jedno nedeljno popodne kada su izbori. Dakle tek nešto više od 20 % bosanskih hrvata izadje na izbore i glasa za HDZ.  
Mnogo je ovo cifri ali da probamo to pojednostaviti. Dakle medju stotinu bosanskih hrvata njih 29 je izašlo na izbore u BiH, a njih 18 imaju dvojno državljanstvo i oni su najvjerovatnije članovi HDZ-a, a njih šest je izašlo za izbore u Hrvatskoj.

BiH u Hrvatskom saboru




Na upravo održanim izborima za Hrvatski sabor BiH je dobila svoje predstavnike kroj 11. izbornu jedinicu tj. kroz saborske zastupnike iz dijaspore. 

Zdravka Bušić (Imotski, 6. rujna 1950.), hrvatska političarka i potpredsjednica HDZ-a. Zamjenica ministra vanjskih poslova RH. Zdravka Bušić je sestra je Zvonka Bušića, hrvatskog političkog emigranta koji je 1976. u SAD-u izveo otmicu zrakoplova kako bi skrenuo pozornost na potlačenost Hrvatske u Jugoslaviji, nakon čega je proveo 32 godine u američkom zatvoru.

Radoje Vidović iza sebe ima bogato političko iskustvo. Bio je načelnik Kreševa, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH. Osim dužnosti predsjednika OO HDZ-a BiH Kreševo, trenutačno je i predsjednik Županijskog odbora ove stranke na razini Srednjobosanske županije. Rođen je 1970. godine u Kreševu, otac troje djece, a po zanimanju profesor povijesti i zemljopisa. Član je Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH

Nevenko Barbarić Dugogodišnji načelnik Općine Ljubuški Nevenko Barbarić je rođen 1962. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Ljubuškom, a diplomirao je na Građevinskom fakultetu u Mostaru  Za načelnika ove općine biran je četiri puta. Prvi put je izabran 2004. godine. Na Lokalnim izborima 2016. godine po četvrti put je izabran za načelnika.

 Njih troje zamijenili su dosadašnje sabornike

Željko Glasnović Njegova obitelj emigrirala je u Kanadu, gdje je Glasnović bio pripadnik kanadske vojske pet godina. Potom je godinu i pol proveo u francuskoj Legiji stranaca. U Hrvatsku se vratio po izbijanju Domovinskog rata 1991. Glasnović se nije politički angažirao do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj održanih u studenome 2015., kada se našao na listi HDZ-a na listi za dijasporu

 Božo Ljubić  političar i liječnik, istaknuti član HDZ-a BiH , kasniji osnivač HDZ-a 1990. i njegov predsjednik između 2006. i 2013. godine. Između 1994. i 1996. bio je ministar zdravstva Republike BiH , a od 1996. do 2000. godine ministar zdravlja Federacije BiH . Bio je ministar komunikacija i prometa BiH između 2006. i 2009. Od 2009. do 2010. bio je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH , a od 2010. zastupnik je Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH . Bio je profesor na medicinskim fakultetima u Sarajevu i Mostaru . Član je Udruženja ljekara BiH i Akademije nauka i umjetnosti BiH pri Odjelu medicinskih nauka. Njegov brat Mariofil Ljubić takođe je političar.

Željko Raguž ( Stolac , 8. studenog 1959. ), pravnik, političar, lokalni, kulturni i znanstveni dužnosnik iz Hercegovine. Rođen je u Stocu u Hercegovini. Studirao je u Mostaru gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Uključio se u lokalnu politiku. 1990. godine, nakon prvih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini, izabran je za predsjednika Skupštine općine Stolac. Bio je direktor Hrvatskog radija Herceg-Bosne . Direktor je Hrvatskog dokumentacijskog centra za domovinski rat u BiH . 




nedjelja, 5. srpnja 2020.

Zbog nedozvoljenog finansiranja 14 političkih partija "fasovalo" prijave


 Zbog primanja zabranjenih priloga 14 političkih partija dobilo je prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK BIH). Prijavom su obuhvaćeni Savez za bolju budućnost, Srpska demokratska stranka, Socijaldemokratska partija, Stranka demokratske akcije, A-SDA, Stranka za BiH, Demokratski narodni savez, Demokratska fronta, Nezavisni Blok, Pokret demokratske akcije Bosne i Hercegovine, Socijalistička partija, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, Savez za novu politiku i Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj. "Navedene političke stranke primale su donacije od pravnih osoba koje su imale zaključene ugovore s organima izvršne vlasti i na taj način prekršile Zakon o finansiranju političkih partija BiH", saopšteno je iz TI BiH. U saopštenju se navodi da je TI BiH, uz prijavu, dostavio i spisak ugovora koje su zaključili donatori ovih partija s organima izvršne vlasti tokom 2018. godine. Iz tih podataka, kako se navodi, "je vidljivo da su donatori stranaka dobijali brojne tendere u lokalnim zajednicama gdje upravo te stranke vrše vlast, "što izaziva dodatnu sumnju da je novac poreskih obveznika na ovaj način usmjeravan u finansiranje izborne kampanje". "Monitoring finansiranja političkih partija TIBiH pokazao je da iz godine u godinu politički subjekti prijavljuju sve manje donacija, iako ukupni budžeti stranaka ne trpe značajne izmjene, dok se troškovi izbornih kampanja povećavaju. Brojne vladajuće političke partije, poput SNSD-a i Ujedinjene srpske, u svojim izvještajima nisu prikazale ni jednu marku donacija pravnih osoba. S druge strane, SNSD je prijavio više od pola miliona konvertibilnih maraka prihoda od članarina za 2018. godinu, ne navodeći čak niti broj članova", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je zbog nelegalnog finansiranja stranaka TI BiH i ranije podnosio prijave CIK-u, a "Služba za reviziju CIK-a ustanovila je da su prijavljene stranke primile zabranjene priloge, nakon čega je dio njih vratio nedozvoljene donacije". Ovo je nastalo na osnovu izvještaja „Transparesi internacional“ poslije izbora 2018. godine

subota, 4. srpnja 2020.

Koliko para toliko muzike: Stranke sa najviše novca u BiH pobjeđuju na izborima!




Ključni nalazi analiza postizbornih finansijskih izvještaja političkih stranaka o izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine pokazuju da trećina (34%) političkih stranaka nije podnijela postizborne finansijske izvještaje o izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine ili ih je podnijela sa zakašnjenjem.
Troškovi izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine iznosili su 9,6 miliona KM (14% dozvoljenog limita). Političke stranke su najviše novca u kampanji trošile na kategoriju troškova „Ostali troškovi propagande (26% ukupnih troškova svih političkih stranaka tj. čak 2,5 miliona KM). Iz ove klasifikacije troškova i ove kategorije nije vidljivo na šta su stranke trošile javni novac iz kojeg se uglavnom finansiraju a ova kategorija troškova je više od 3 puta uvećana u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine. Svrstavanje troškova u ovu kategoriju zapravo skriva stvarne troškove političkih stranaka u izbornoj kampanji.
Upravo one stranke koje raspolažu sa najvećim količinama novca su i one koje osvajaju najviše glasova i mandata na izborima za državni i entitetske parlamente. Narodski rečeno: ''Koliko para, toliko muzike''.
1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD);
3. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
4. Savez za bolju budućnost (SBB);
5. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH)
To su ujedno, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su ostvarile preko milion KM prihoda.

5 političkih stranaka po evidentiranim troškovima u izbornoj kampanji:
1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
3. Savez za bolju budućnost (SBB);
4. Srpska demokratska stranka (SDS);
5. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
To su ujedno, uz Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su potrošile preko milion KM u izvještajnom periodu koji obuhvata i izbornu kampanju.

petak, 3. srpnja 2020.

Idemo ka ponoru ! Doslovno !





Ljudi žive haos ali toga nisu svjesni. da probam biti slikovit. Živimo jednopartijski sistem u kome pola gradjana ne izlazi na izbore, a oni koji izadju glasaju samo za jednog ili jedno znači samo jedno. Vrhunac kojoj predhodi put u ponor.
Neizgradjena demokratska tracija i norme koje htjeli ili ne ali ljudi koji se žele baviti politikom moraju prihvatiti za gotovo trideset godina od uvodjenja višestranačkog života doveli su i život i državu do apsurda. Posljedica toga je niska izlaznost. No ona pokazuje politički i ideološki jaz koji dijeli zemlju. Pristalice i protivnici režima stoje nepomirljivo jedni naspram drugih. Stabilnosti zemlje ne može doprinijeti to što ogromna većina ljudi nema predstavnike u parlamentu i smatra da ih vlast ne uzima ozbiljno. Npr. Izetbegoviću je stranka bitnija od Države ! Kao i Čoviću ili ti onom trećem ...
Naši političari su u prosjeku – dakle uz rijetke izuzetke – neobrazovana bagra ispražnjena od bilo kakvih uvjerenja, zainteresirana samo za poziciju unutar mreže kroz koju se distribuira društvena moć... Narodi na ovim prostorima zaista nisu bogzna što, ali trenutne političke elite su čak i ispod njihova nivoa, što uopće nije malo postignuće. One su najgore što su ovi narodi mogli dati.
Narod je otprilike ovakav pola ih nema srednju školu pola ima srednju školu desetak procenata ima fakultet i šta misliš za koga će demokratska masa da glasa. za doktora nauka ili na onog ko mu više liči na njega?


četvrtak, 2. srpnja 2020.

Umjetnik i seljak. Susret treće vrste.






Prije nekoliko godina sam bio u društvu umjetnika koji se hvala da imaju mnogo neobjavljenih dijela. a njihova umjetnosti i boemština se očitava na obilasku švedskih stolova i šankova na politički paženim iventima. Mene su primjetili jer sam stajao pored njih i blijedo ih gledao i ne samo gledao i slušao. Mene su pitali šta sam ja i ja sam rekao da sam umjetnik. Bili su u čudu, podsmijavali su mi se. Jer me nisu poznavali. Nisam obilazio mjesta na kojima su oni redovni. Razgovor više ispitivanje ide dalje i pitaju me kojom umjetnošću se bavim. Naravno, ja kao pristojan odgovaram. Bavim se proizvodnjom hrane. Ja sam seljak. Naravno, njihovo čudjenje je bilo veliko. Blijedo su me gledali i tražili odgovor kako sijanje krompira može biti umjetnost. jer, umjetnost nadahnjuje izlazi iz unutrašnjeg poriva. na što ja njima odgovaram da ja to sve doživljavam kada dišem miris zemlje.
Davno sam pročitao, Umjetnosti su različita značenja dodijeljena u različitim historijskim razdobljima, ali od početka modernog doba umjetnosti smo pripisali sljedeće karakteristike: svaka pojedina umjetnost posjeduje svoj visoko razvijeni i autonomni jezik ; umjetnost ima neovisan i slobodan položaj u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njezine moderno definirane prirode, determinirane idejama slobode, mašte, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, većinom ideja na kojima je zapadno društvo zasnovalo u većini svojih segmenata. I kako nema tu mog krompira ili drugih stvari iz vrta.
Sa druge strane ja ne znam slikati kao vi. da li vi znate sijati krompir. naravno da ne. eto razloga zašto je sijanje krompira umjetnost. ne znaju ga svi. ali svima treba i to svaki dan. Čak poznajem mnogo njih za koje je krompir materijal kojim grade svoju umjetnost pripremajući hranu za taj dan, za taj obrok. a njihova skrivena umjetnost koja nema smisla ali nema ni društveno ni umjetničko priznanje sredine i krugova kojima pripada je kao umjetnost. zapravo, njihovo igranje bojama ili riječima, nebitno, je obično črčkaranje dok moj krompir je dobio vrijednost onog momenta kada je završio u loncu. Onaj lijep lagani osmijeh na licu koji se ne zove smijanje. Nirvana, eto šta je. I kako može biti da proizvodnja krompira nije umjetnost.  
Umjetnost je posebna ljudska aktivnost čije se značenje sastoji u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Značajka moderne i postmoderne umjetnosti je mnoštvo umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija, često s suprotstavljenim umjetničkim praksama. I dolazimo do kubizma. Ekstremizam je pojam koji se koristi za označavanje djela ili ideologija koje nadilaze ono što se smatra društveno prihvatljivim, bilo iz pragmatičnih ili moralnih razloga. Taj je izraz gotovo u pravilu pogrdan. Umjerenost se navodi kao njegova suprotnost.
Kubizam je "umjetnost "bez smisla  koji je nastao kao zajebancija nekoliko umjetnika pocetkom dvadesetog stoljeca . Ali kriticar umjetnosti ce pricati citavi dan o velicini ovoga " djela" iako pojma zapravo nema sto bi to zbilja trebalo znacit , jer ni ne znaci nista.

Grad bez žena nema sutra

       Nikada lošiji rezultati za ideju gradjanske BiH upravo su završene. I možemo posmatrati rezultate toga. U gradskom vijeću Zenice,...