utorak, 18. kolovoza 2020.

Stranka za bolju budućnost nam nudi Nasira

 

Staro ime, u novom pokušaju. Nakon dva mandata na federalnom nivou, političar iz Zenice, Nasir Beganović je kandidat SBB za gradonačelnika Zenice. Inače je Nasir član ove partije od samog osnivanja i u svojoj karijeri nema preletačkih epizoda. Da li će kandidatura u Zenici donijeti novog gradonačelnika ili će Nasir kao disciplinovan vojnik partije iskoristiti najbolju poziciju za reklamu partije. a to je upravo pozicija kandidata za gradonačelnika ubrzo ćemo znati. Rječit i iskusan političar poput Nasira može kvalitetno doprinijeti partiji da obezbijedi veći broj glasova jer je poznato da ova partija u Zenici gubi glasačko tijelo i povjerenje glasača. Neće nam dugo trenati da vidimo šta nude Nasir i SBB.  

subota, 15. kolovoza 2020.

Sva istraživanja u Zenici pokazuju da ću opet pobijediti

 

Svoju kampanju vodim od 2016. godine, kada sam pobijedio na lokalnim izborima, pa sve do sada. Mislim da neću voditi nikakvu dodatnu kampanju jer za to nema potrebe. Građanima sam ponudio nešto drugo i sve što sam obećao građanima i završio sam puno više od toga. Sva istraživanja u gradu Zenica pokazuju da ću, ako ikad, na predstojećim lokalnim izborima osvojiti još jedan mandat . Kada govorim o svom odnosu sa SDA, reći ću da je SDA nažalost jedina stranka koja se nije odazvala mojim pozivima za razgovore. Svjedoci smo da SDA ima unutrašnjih problema sa kadrovima, koji su uglavnom nesposobni i ne mogu se otkloniti zbog mašina za glasanje. Usporedite samo funkcije koje SDA ima na državnom nivou sa funkcijama stranaka sa srpskom ili hrvatskom pripadnošću i procijenite snagu ili važnost ovih ministarstava i drugih tijela. U Zeničko-dobojskom kantonu SDA ima samo jednog ministra i premijera, . Sve važne pozicije dali su stranci iz A-SDA i nažalost ljudi koji upravljaju kantonalnom vladom, po mom mišljenju, apsolutno nisu ispunili te funkcije. Nažalost, SDA sebi sada ne može pomoći, a kamoli građanima i državi.

Aktualni gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović oglasio se za  PRESS

četvrtak, 13. kolovoza 2020.

Oštro od prve minute, Pivić protiv Kasumovića

 


U saopštenju za javnost poslije proglašenja kandidata za gradonačenika u SDA, prenosimo poruku gospodina dr Nezira Pivića:
Neznanje, arogantni primitivizam, zločin i nemoral vladaju Zenicom. Zenicu je napala jaka oluja koja je trajala četiri godine. Nekoliko primitivnih varalica živi sa Zenicom. Zato smo odlučili prvo vratiti dostojanstvo Zenici, a zatim kroz razvoj vodimo Zenicu zajedno sa njenim građanima. Nećemo se baviti aktuelnom vladom u našoj predizbornoj kampanji, rekli su i pokazali svoje. Oni su prošlost i više nas ne zanimaju. Završili su svoje.

srijeda, 12. kolovoza 2020.

Nikad jači kandidati za gradonačelnika Zenice


Do sada, u kratkoj povijesti Zenice, u demokratiji višestranačkog sistema, nikad nije bilo tako direktnih i otvorenih sukoba jedni s drugima. Vrlo jasna politička slika je u položaju za gradonačelnika. Najveća bošnjačka stranka najavila se i stavila imena kandidata i za gradonačelnika i nosioca liste za buduće gradsko vijeće. Nesumnjivo da je kandidat za gradonačelnika ispred SDA najzreliji i najopasniji kandidat ove stranke. Univerzitetski profesor, predsjednik opštinskog odbora, pomoćnik ministra na saveznom nivou sve je Nezir Pivić. Muškarac mlađi od 40 godina sve je to postigao. On se suočava s novim političkim izazovom, da pobijedi i bude gradonačelnik Zenice. Prati ga Suad Kaknjo, gradski biznismen koji se dokazao i u ekonomiji i u sportu. Ima društveno priznanje, ne treba mu. Nosilac je liste SDA za Gradsko vijeće Zenica. Samo oni koji nisu zainteresirani za politiku ne mogu a da ne primijete da je Fuad Kasumović nezavisni kandidat, trn u stranci SDA u Zenici, koji ga pokušava ukloniti na predstojećim izborima. Raspoloženje u gradu podijeljeno je između ove dvije političke opcije ili grupe jednog i istog glasačkog tijela. Pored ove dvojice kandidata, već postoji službeni Arnel Isak, trenutno kantonalni ministar prostornog uređenja, s magisterijom, mladić, bez loših poteza teško će se nositi između njih dvojice. Postoji i univerzitetski profesor psihologije dr Dženan Skelić. Kandidat jedne maloljetne i nezapaženo stranke Stranke penzionera. Serija se tu ne završava, tu je i Boris Britvar, bivši savezni ministar prostornog uređenja, neovisni kandidat.

To će biti rečeno u vojnom rječniku, teška artiljerijska bitka. Očekuju se niski udari i jak stomak. Ko ne može, neka ne slijedi.

nedjelja, 9. kolovoza 2020.

Rat izmedju političara i gradjana

 

 

Trenutno najveći sukob izmedju opcije status neprominjen koju podržavaju političari i gradjana koji su duboko u sjeni medijske pozornosti jeste jedna mala sitnica u izbornom zakonu koja bi današnjim političarima obezbijedila vječnost a u budućnosti gradjanskoj opciji odijelila totalni mrak jeste pomjeranje izbora i sasavljanje općih i lokalnih u jedne izbore. Naime, izbori na lokalnom nivou imaju sasvim drugi zadatak od općih izbora čak su pored pitanja na koje političari trebaju dati odgovor i drukčija sredstva ubjedjivanja gradjana za koga će glasati. Ukoliko bi današnji političari uspjeli u svojoj namjeri da ih sastave za dugo dugo vremena ništa se ne bi mijenjalo i stanje bi bilo onakvno kakvo je sada. Dakle, na lokalnom nivou je bezpredmetno na općinsku listu stavljati ime predsjednika stranke koji sjedi u udobnom kabinetu u Sarajevu i „rješava“ velike teme. Za lokalni nivo su potrebni oni obični na koje ćeš ako prodju nailaziti u gradu na pijaci u kafiću i moći ga zaustaviti i pitati zašto ovo ili ono nije riješeno na ovaj ili onaj način. To današnji političari ne žele. Medju običnim svijetom naravno da je podijeljen izmedju nekoliko razmišljanja jednog. Ova opcija je jeftinija. Što je i na prvu istina. Medjutim dugoročno bi nas taj sistem skupo koštao i ne bismo bili zadovoljni jer bi lokalni političar zapravo odgovarao za svoje političke poteze centrali partije a ne gradjanima. Ni danas nije mnogo bolja situacija ali u nekim normalnim uslovima na općinskom nivou bi političari trebali biti na nivou onih koje sreću svaki dan. Drugo, finansiranje političkih partija bi bilo značajno veće jer bi se na taj način smanjio broj kancelarija i svi novci koje na lokalnom nivou dobiju partije išao bi u centralu koja bi trošila onako kako njima odgovara. A na općinskom nivou niko ništa ne bi mogao da odlučuje da se pita i donosi odluke. Išlo bi se po pamet u sarajevo ili Banja Luku ili Mostar. I ne samo to. Ukoliko bi se izbori ove koje čekamo odgodili i izvukli do narednih općih izbora došli bismo u poziciju da smo potpuno drukčiji od drugih. Jer tako nešto nema nigdje.

nedjelja, 2. kolovoza 2020.

Da li je došlo vrijeme da BiH konačno dobije političare koji će htjeti zaštiti integritet i suverenitet BiH.



Za ovaj blog uzeću dva dogadjaja koji su se desili nedavno, a institucije države i političari nisu adekvatno odgovorili na dešavanja. Dakle, prvi dogadjaj je da će se za dan pobjede kod susjeda nagradjuju odredjene vojne formacije koje su sastavni dio Oružanih snaga BiH. Dakle, i Oružane snage su nagradjene i dobile zahvalnice i povelje povodom tog praznika kod susjeda. To ne bi bio problem da li su spomenute oružane snage BiH. Medjutim, ako ne. Šta bi trebao uraditi Ministar oružanih snaga BiH. Jednostavno, zahvaliti se na poveljama i uredno ih vratiti. Jer za taj dan nije samo jedna nepodopština bila dovoljna, a to je nespominjanje oružanih snaga BiH, nego i nagradjivanje okrivljenog i optuženog časnika koji je izbjegao u Hrvatsku od izdržavanja zatvorske kazne. I to nije sve, predsjednik Hrvatske je na upit o čemu govorimo rekao da ga je baš briga šta će reći BiH. Dakle, šta uraditi. Uputiti diplomatsku notu na nivou ambasade jer mi imamo ambasadu BiH u Zagrebu i objasniti tom i takvom predsjedniku Hrvatske kome ne želim spominjati ime da dok se ne „ispriča“ ne mora računati da će moći doći u BiH. Ne treba spominjati da je on tvz. Socijaldemokrata i da vodi porijeklo iz BiH. Dakle ništa od toga nije bitno i ne treba gledati.
Druga priča je posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Banja Luci. U toj posjeti su ga ugostili predsjedavajući vijeća ministara Milan Tegeltija i član predsjedništva Milorad Dodik. Tu je bila i premijerka Republike Srpske. Dobro! Ovo je osnvna informacija. Medjutim, odredjeni mediji su izvještavali sa ovog dogadjaja zaboravljajući da spomenu funkcije domaćina. Da li je to namjerno ili ne, je nebitno. Jer BiH ima komisiju koja se bavi primjenom zakona u javnim medijima. Postoji nekoliko udruženja novinara, nekoliko fakulteta koji se bave komunikologijom i novinarstvom i niko nije zapazio tu i takvu nepodbštinu od strane pojedinih medjisnkih kuća koje se finansiraju iz budžeta skupštine RS.    
Sve u svemu nisu oni krivi zašto su bezobrazni drski i osorni. Krivi smo mi što nemamo političara koji će znati ponašati se na ove i ovakve bezobrazluke.  

subota, 1. kolovoza 2020.

Kako će korona utjecati na izbore


Na novembarskim lokalnim izborima u BiH pandemija korone koja ovih dana hara najjačim intenzitetom će biti iskorištena na pravi način. Nekoliko je mogućnosti. Prva i već oprobana jeste preko medija koji će podgrijavati stres protiv korone kod običnog svijeta. Sve po navici i već naučenim novinarima šta trebaju da rade novinarstvo tipa copy paste će podgrijavati taj haos. Situacija jeste ozbiljna ali nikako ne treba dizati paniku. Ona nikom nije potrebna. A novinari širokog spektra i novinari večernje škole i novinari za jednokratnu upotrebu će raditi sve da bi opstali dalje i sačuvali svoje pozicije. Sistem postoji, koliko god taj sistem bio nenormalan, političari i novinari su u interesnom braku.
Ovo je manipulacija gradjanima koja ne košta političke partije i može utjecati na rezultate izbora
Drugi način je se preko kriznih štabova mjere zaštite dižu na viši nivo i da se gradjani primoravaju da vrijeme provode u kući i da sasvim prirodno više prate medije i obraćanja političara.
Treći način i najperfidniji je izdavanje rješenja o zaraženosti koji obavezuju imenovanu osobu da mora biti u izolaciji. Dakle, ona partija koja ima kantonalnog ministra zdravlja će imati mogunost da putem njega sa izborne kampanje udalji one najbitnije igrače. Jer u upravnom postupku kada se izda rješenje ide vrijeme za žalbu pa nakon toga ide drugostepena komisija i nakon toga a prošlo je 40 dana i završeni su izbori može se donijeti rješenje da ono prvostepeno je zasnovano na pogrešnim informacijama. I svi smo mirni, a partija je uz dogovor sa koalicionim partnerima udaljila  ključne osobe. 

Da li vjerske institucije (ne) utječu na izbore u BiH




Podaci za ovaj blog su korišteni iz popisa iz 2013. godine kao i rezultati izbora iz 2016. g. I općih 2018.g. Da ne bi bilo zabune. Jer je takozvana veza vjerskih institucija i odredjenih političkih partija njegovana na nivou mita u zadnjih dvadeset i kusur godina. Sve u svemu podaci koje ćemo predočiti će donijeti drukčiji pogled i zanemarivu ulogu vjerskih ustanova i institucija na politički život.
Obzirom na temu u ovom blogu nećemo kao cilj imati gradjanina nego vjernika i njegov politički stav. S druge pak strane najvažnija činjenica je koliko odredjena institucija može utjecati na stav i želje stanovnika BiH. Zapravo blog će se baviti podacima za F BiH da bi slika bila jasnija jer i u RS slika je vrlo slična pa bi samo zbog velikog broja informacija na jednom mjestu izgubila se suština.
Krenimo redom   u F BiH gradjana ukupno ima 2.199.220, dok onih koji njeguju islam ima 1.582.382
Nepunih 700.000 gradjana su katolici, pravoslavci i ostali u tu cifru spadaju i agnostici, ateisti, nepopredijeljeni kao i oni koji se ne izjašnjavaju i nepoznatog vjerskog opredjejenja. Njih malo više od 60 hiljada.
Ako temu razvijamo od člana predsjedništva doći ćemo do podatka da je trenutni bošnjački član Predsjedništva BiH, kandidat SDA, gospodin Šefik Džaferović sa osvojenih 212.581 ili 36,61 posto glasova došao na to mjesto. Dakle, od ukupnog broja vjernika 1.582.382 njih 212.581 su glasali za kandidata iz SDA drugi su glasali za one koji nisu prošli. Ne treba zaboraviti činjenicu da na izbore obično izlazi oko 50 % glasačkog tijela te se prostom računicom može doći do cifre od 500.000 vjernika na koje vjerske institucije nisu utjecala ili nisu mogle utjecati na njihovo političko mišljenje.
Do vrlo sličnog zaključka se može doći i na drugim nivoima vlasti i sa drugim političkim predstavnicima. Tako da se može doći do zaključka da vjerske ustanove ne mogu utjecati na politiku u državi BiH.

Idemo dalje. Katolici. Za očekivati je da se radi o gradjanima BiH koji za sebe kažu da su hrvati bosanski hrvati ili slično ali suština je da su katoličke vjeroispovjesti. Dakle radi se o gradjanima njih  496.746 od kojih su za člana predsjedništva BiH glasali za kandidata HDZ BiH koji nije osvojio dovoljan broj glasova drugi mandat u predsjedništvu je osvojio Žejko Komšić lijeve orijentacije, gradjanske opcije pa se može slobodno reći da rezultat HDZ BiH u borbi za poziciju u predsjedništvu BiH nije urodila plodom iz nekoliko razloga. Jedan od najvažnijih je neizlazak glasača od kojih su očekivali glasove pa se od ukupnog broja hrvata 50 % nisu pojavili na glasanju, a onaj dio koji je izašao imao je svoje kandidate izmedju ostalih i Željka Komšića te se 245.000 glasača u velikom broju izjasnilo upravo za Komšića. Naime, ovaj član je osvjio 225.000 glasova. Da ne bude zabune ovakvu matematiku kao glasači možete provjeriti i na drugim nivoima vlasti i vidjećete vrlo sličan rezultat da katolička crkva nema snagu da utječe na glasačko tijelo.  

Može se izvesti zaključak da vjerske ustanove i institucije ne mogu značajno utjecati na rezultate izbora u BiH. Centri moći su na nekom drugom mjestu

Grad bez žena nema sutra

       Nikada lošiji rezultati za ideju gradjanske BiH upravo su završene. I možemo posmatrati rezultate toga. U gradskom vijeću Zenice,...