Nedavno je malim slovima prošla vijest u medijima da je
Milorad Dodik i SNSD formirao koaliciju devet partija, čime je, mora se biti
objektivan, zacementirana politička situacija u dijelu BIH koji se zove
Republika Srpska. Obzirom da je Milorad i SNSD još uvijek u uzlaznoj putanji uspjeha na
političkoj sceni kao i način na koji je stigao taj isti politički uspjeh. ne treba spominjati referendum o otcijepljenju koji kao mantra ima svoj politički rezultat gotovo 12. godina. Za predstojeće
lokalne izbore se može predvidjeti nekoliko stvari. Zašto govorim u prvom licu
jednine. Jednostavno zato što partije SNSD ne bi ni bilo da nema DODIKA ili
bolje rečeno kada njega ne bude neće biti ni partije. Ali da se vratimo temi. Šta
je krajnji cilj na lokalnim izborima? Radi se o apsolutnoj pobjedi! Koja će
biti pretpostavka za veliku pobjedu na općim izborima za dvije godine. Kako? Formiranjem
koalicije dobiće se jedan jedinstven front u kome je jedan vladalac. Ime mu
znamo. Trenutno Dodik ima načelnike u 32 općine u RS od 65 ukupno. Njemu treba
još 12 općina i da bude vladar nad vladarima. Što se može i očekivati. dvotrećinska većina. Jer Dodik
nema pravu i snažnu opoziciju. Šta Milorad dobija sa tim! Njegova politička
formula se svodila na nacionalističku retoriku pred izbore, sijanje neopravdanog
straha protiv drugih i drukčijih, ali je dalo rezultat. Iiiii šta se može
očekivati na općim izborima. Kontrola poluga moći sa jednog mjesta, zloupotreba
ovlasti datih Dejtonskim sporazumom i uništenje BiH kakva god ona bila. Milorada
narod ne interesuje niti štetne posljedice. Samo lični interes. U njegovim
snovima, obzirom da ima dvojno državljanstvo, on sebe vidi kao predsjednika
Velike Srbije. Zemlje u kojoj neće biti opozicije, zemlje u kojoj njega niko
neće pitati kako troši državni novac niti provjerava tokove novca. Milorad sanja
da će svi srbi u Velikoj Srbiji raditi samo za njega. Usput budi rečeno Milorad
ne planira trigliceride, zakrečene vene, visok pritisak i moždani udar. On voli samo sebe!
društvena dešavanja na Balkanu posebno politička dešavanja i sve one izvitoperenosti koje čine osobe koje su umislile da se mogu baviti politikom
ponedjeljak, 13. srpnja 2020.
Posvadjale se delije na sred BiH
Ne pada snijeg da
prekrije brijeg nego da otkrije trag. Zašto mi je ovo palo na pamet nemam pojma
ali izbori nisu ni krenuli a ono dvije neprirodne političke igre su
razotkrivene. Prva je vrlo vrlo interesantna a radi se o novoj političkoj
partiji koja se posvadjala na način „svako sa svakim“. I tako su predali svoje
liste na CIK. Kako je istaknuto tokom današnje
sjednice CIK-a šest političkih stranaka moraju uskladiti naziv koji
će koristiti u izborne svrhe te izvršiti dopunu potpisa podrške
To su Napredna Srpska,
To su Napredna Srpska,
Srpska
napredna stranka RS-FBiH i
Srpska
napredna stranka FBiH i
Srpska
napredna stranka 2020.
i hajde budi pametan ko je ko.
i hajde budi pametan ko je ko.
Idemo dalje.
Medju socijalistima apetiti su veliki
Predsjednik Socijalističke partije (SP) Petar Đokić
"pozdravio je odluku CIK-a BiH kojom je zabranjeno SPS-u da učestvuje na
predstojećim lokalnim izborima pod tim imenom".Ova odluka je u potpunosti
očekivana i jedina ispravna. Socijalistička partija je samo jedna u Republici
Srpskoj i BiH i nećemo dozvoliti bilo kome da uzurpira naše ime i prezime staro
27 godina, naše simbole i parole", rekao je Đokić.
Druga strana zavadjenih socijalista je
Generalni sekretar SPS Andrea Dorić kaže da je odluka CIK-a djelimično i
očekivana, te da će SPS tek odlučivati o narednim koracima. „SPS je dobio
Odluku CIK o utvrđivanju prava korišćenja naziva za predstojeće izbore, na šta
imamo pravo žalbe, ali nije definitivno da ćemo to i učiniti. Jedno od rješenja
je da nadogradimo naziv pod kojim ćemo djelovati na Lokalnim izborima
2020. godine. Druga opcija je svakako žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Prema dosadašnjoj praksi i kriterijumima, to bi veoma izvjesno značilo
zadržavanje postojećeg naziva partije, ali to su sve rješenja o kojima tek
treba da odlučimo. SPS raste, jača i radi zajedno sa narodom, a drugi neka se
bave osnivanjem fiktivnih partija i pisanjem podnesaka. Činjenica je da na
kraju to ipak neće uticati na izborni rezultat
Izgleda da Andrea nije dobro upućena u politiku. Kada dodju
izbori sve će biti bitno!
utorak, 7. srpnja 2020.
HDZ BiH ne voli bosanske hrvate
Oni koji žive od nacionalističke politike naravno da im se
neće dopasti naslov ovog bloga ali ovo je činjenica. Upravo završeni izbori u
Hrvatskoj su bili izvor jednog podatka koji se u BiH skriva kao zmija noge. A to
je podatak koliko ljudi ima dvojno državljanstvo i ima za pravo glasati dva
puta. Jednom u Hrvatskoj za izbore u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnost
glasati u svojoj matičnoj domovini u BiH. Dakle u BiH dvojno državljanstvo
imaju 92.663, od bosanskih hrvata prostom računicom njih 380.579 nema dvojno
državljanstvo. Medjutim, moramo biti iskreni čak ni oni ljudi koji imaju dvojno
državljanstvo ne žele da se sa njima manipuliše a to pokazuje podatak da je na
izbore za Hrvatski sabor u BiH izašlo tek 28.327
Ako se uzme podatak da je prije dvije godine sa izbora u BiH
gdje je HDZ BIH dobio ukupno 145.487
govori o činjenici koliko bosanskih hrvata želi potrošiti nekoliko sati svog
vremena u jedno nedeljno popodne kada su izbori. Dakle tek nešto više od 20 %
bosanskih hrvata izadje na izbore i glasa za HDZ.
Mnogo je ovo cifri ali da probamo to pojednostaviti. Dakle medju
stotinu bosanskih hrvata njih 29 je izašlo na izbore u BiH, a njih 18 imaju
dvojno državljanstvo i oni su najvjerovatnije članovi HDZ-a, a njih šest je
izašlo za izbore u Hrvatskoj.
BiH u Hrvatskom saboru
Na upravo održanim izborima za Hrvatski sabor BiH je dobila svoje predstavnike kroj 11. izbornu jedinicu tj. kroz saborske zastupnike iz dijaspore.
Zdravka Bušić (Imotski, 6. rujna 1950.), hrvatska političarka
i potpredsjednica HDZ-a. Zamjenica ministra vanjskih poslova RH. Zdravka Bušić je sestra je Zvonka Bušića,
hrvatskog političkog emigranta koji je 1976. u SAD-u izveo otmicu zrakoplova
kako bi skrenuo pozornost na potlačenost Hrvatske u Jugoslaviji, nakon čega je
proveo 32 godine u američkom zatvoru.
Radoje Vidović iza sebe
ima bogato političko iskustvo. Bio je načelnik Kreševa, predsjedatelj Doma
naroda Parlamenta FBiH. Osim dužnosti predsjednika OO HDZ-a BiH Kreševo,
trenutačno je i predsjednik Županijskog odbora ove stranke na razini
Srednjobosanske županije. Rođen je 1970. godine u Kreševu, otac troje djece, a
po zanimanju profesor povijesti i zemljopisa. Član je Povjerenstva za zaštitu
nacionalnih spomenika BiH
Nevenko Barbarić Dugogodišnji načelnik Općine Ljubuški Nevenko Barbarić je rođen
1962. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Ljubuškom, a diplomirao je
na Građevinskom fakultetu u Mostaru Za
načelnika ove općine biran je četiri puta. Prvi put je izabran 2004. godine. Na
Lokalnim izborima 2016. godine po četvrti put je izabran za načelnika.
Željko Glasnović Njegova obitelj emigrirala je u Kanadu,
gdje je Glasnović bio pripadnik kanadske vojske pet godina. Potom je godinu i
pol proveo u francuskoj Legiji
stranaca. U Hrvatsku se vratio po izbijanju Domovinskog
rata 1991. Glasnović se nije politički angažirao do parlamentarnih izbora u
Hrvatskoj održanih u studenome 2015., kada se našao na listi HDZ-a na listi za
dijasporu
Željko Raguž ( Stolac , 8.
studenog 1959. ), pravnik, političar, lokalni, kulturni i
znanstveni dužnosnik iz Hercegovine. Rođen je u Stocu u Hercegovini. Studirao
je u Mostaru gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Uključio se u
lokalnu politiku. 1990. godine, nakon prvih demokratskih izbora u Bosni i
Hercegovini, izabran je za predsjednika Skupštine općine Stolac. Bio je direktor Hrvatskog
radija Herceg-Bosne . Direktor je Hrvatskog
dokumentacijskog centra za domovinski rat u BiH .
nedjelja, 5. srpnja 2020.
Zbog nedozvoljenog finansiranja 14 političkih partija "fasovalo" prijave
subota, 4. srpnja 2020.
Koliko para toliko muzike: Stranke sa najviše novca u BiH pobjeđuju na izborima!
Ključni
nalazi analiza postizbornih finansijskih izvještaja političkih stranaka o
izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine pokazuju da trećina (34%) političkih stranaka nije
podnijela postizborne finansijske izvještaje o izbornoj kampanji za Opće izbore
2018. godine ili ih je podnijela sa zakašnjenjem.
Troškovi izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine iznosili
su 9,6 miliona KM (14% dozvoljenog limita). Političke stranke su najviše
novca u kampanji trošile na kategoriju troškova „Ostali troškovi propagande
(26% ukupnih troškova svih političkih stranaka tj. čak 2,5 miliona KM). Iz ove
klasifikacije troškova i ove kategorije nije vidljivo na šta su stranke trošile
javni novac iz kojeg se uglavnom finansiraju a ova kategorija troškova je više
od 3 puta uvećana u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine. Svrstavanje troškova u ovu kategoriju zapravo
skriva stvarne troškove političkih stranaka u izbornoj kampanji.
Upravo one stranke koje raspolažu sa najvećim količinama novca
su i one koje osvajaju najviše glasova i mandata na izborima za državni i
entitetske parlamente. Narodski rečeno: ''Koliko para, toliko muzike''.
1.
Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD);
3. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
4. Savez za bolju budućnost (SBB);
5. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH)
To su ujedno, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su ostvarile preko milion KM prihoda.
2. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD);
3. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
4. Savez za bolju budućnost (SBB);
5. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH)
To su ujedno, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su ostvarile preko milion KM prihoda.
5 političkih stranaka po evidentiranim troškovima u izbornoj
kampanji:
1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
3. Savez za bolju budućnost (SBB);
4. Srpska demokratska stranka (SDS);
5. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
3. Savez za bolju budućnost (SBB);
4. Srpska demokratska stranka (SDS);
5. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
To
su ujedno, uz Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) na šestom mjestu, i
jedine političke stranke koje su potrošile preko milion KM u izvještajnom
periodu koji obuhvata i izbornu kampanju.
petak, 3. srpnja 2020.
Idemo ka ponoru ! Doslovno !
Ljudi
žive haos ali toga nisu svjesni. da probam biti slikovit. Živimo jednopartijski
sistem u kome pola gradjana ne izlazi na izbore, a oni koji izadju glasaju samo
za jednog ili jedno znači samo jedno. Vrhunac kojoj predhodi put u ponor.
Neizgradjena demokratska tracija i norme
koje htjeli ili ne ali ljudi koji se žele baviti politikom moraju prihvatiti za
gotovo trideset godina od uvodjenja višestranačkog života doveli su i život i
državu do apsurda. Posljedica toga je niska izlaznost. No ona pokazuje
politički i ideološki jaz koji dijeli zemlju. Pristalice i protivnici režima
stoje nepomirljivo jedni naspram drugih. Stabilnosti zemlje ne može doprinijeti
to što ogromna većina ljudi nema predstavnike u parlamentu i smatra da ih vlast
ne uzima ozbiljno. Npr. Izetbegoviću je stranka bitnija od Države ! Kao i
Čoviću ili ti onom trećem ...
Naši političari su u prosjeku – dakle uz rijetke izuzetke – neobrazovana
bagra ispražnjena od bilo kakvih uvjerenja, zainteresirana samo za poziciju unutar
mreže kroz koju se distribuira društvena moć... Narodi na ovim prostorima
zaista nisu bogzna što, ali trenutne političke elite su čak i ispod njihova
nivoa, što uopće nije malo postignuće. One su najgore što su ovi narodi mogli
dati.
Narod je
otprilike ovakav pola ih nema srednju školu pola ima srednju školu desetak
procenata ima fakultet i šta misliš za koga će demokratska masa da glasa. za
doktora nauka ili na onog ko mu više liči na njega?
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
Grad bez žena nema sutra
Nikada lošiji rezultati za ideju gradjanske BiH upravo su završene. I možemo posmatrati rezultate toga. U gradskom vijeću Zenice,...
-
Kratki odgovor mnogo! Na današnji dan gram zlata vrijedi 50,89 eura. A kralj Aleksandar sa svojim jatacima iz stare Jugo...
-
Kada je riječ o Evropskoj uniju, situacija se tu u priličnoj meri razlikuje od zemlje do zemlje. U Njemačkoj su od 2007. godine drža...
-
Do sada, u kratkoj povijesti Zenice, u demokratiji višestranačkog sistema, nikad nije bilo tako direktnih i otvorenih sukoba jedni s drugi...






